09/06/2010
Centralna Banka u saradnji sa Medjunarodnu Civilnu Kancelariju ICO organizovali su konferenciju na temu :
Izvori finansiranja za ekonomski rast : “Ima li dovoljno novca na Kosovu”
Centralna Banka Republike Kosova u saradnji sa Medjunarodnu Civilnu Kancelariju (ICO) organizovali su zajednicku konferenciju pod nazivom: Izvori finansiranja za ekonomski rast: Ima li dovoljno novca na Kosovu ? Konferencija je predstavljena od panela u sastavu od : g.Gani Gërguri, zamenik guvernera CBK-a , g.Andrea Capusseal, predstavnik Jedinice za Ekonomska i Fiskalna Pitanja Medjunarodna Civilna Kancelarija ,g.Nexhat Kryeziu ,zamenik guvernera CBK-a , g.Robert Wright , direktor Raiffeissen Banke na Kosovu, g. Shpend Ahmeti , direktor Instituta GAP ,g.Selim Thaçi, direktor Direkcije Makroekonomije za MEF kao i g.Sokol Havolli , direktor Ekonomskih analiza. Na ovoj konferenciji prisustvovali su predstavnici bankarskog sistema na Kosovu, predstavnici industrije osiguranja kao i predstavnici i iz razlicitih finansijskih institucija .
Guverner Centralne Banke Republike Kosova g.Hashim Rexhepi u svom govoru u konferenciji , izmedju ostalog je naglasio: U poslednjih nekoliko godina javni sektor je pojacao napore i kao rezultat toga imao je rast UBP-a u proseku 6 %. Globalna finansijska kriza imala je blagi uticaj na u rast UBP-a na Kosovu , usporavajuci na 4 % u 2009 . Da bi postigli bolji zivotni standard, treba imati veci privredni rast nego zemlje u regionu . U poslednjih nekoliko godina ucinjeni su vazni koraci sagradjena je nasa ekonomija skoro od nule , sto takodje postoji sastavni deo trzista i medjunarodne integracije” . Po njegovom misljenju, Kosovo trebalo bi uskoro uci u fazu sireg investicionog perioda kako bi bili u stanju da postignu privredu u regionu. Ukoliko zelimo da poboljsamo zivotni standard i priblizimo se nivou UBP po glavi stanovnika u regionu, Kosovska ekonomia trebala bi bude brza u rastu od ostalih, rekao je guverner Rexhepi , dodajuci da bi se osigurao ekonomski rast ,prednost bi trebalo biti kombinacija svih izvora finansiranja , kao sto su privatne , javne i strane investicije. To se moze najbolje uciniti, obezbedjujuci okvir i sredinu za veci i stabilan ekonomski rast .
Postavlja se pitanje ko treba da finansira nas privredni rast : dali treba Vlada , dali nas privatni sektor , ili stranci (ili nasi emigranti)? Kao pozeljna ce biti kombinacija svih izvora finansiranja, jer cemo videti uzajamno sudestvovanje medju izvorima finansiranja , izmedju ostalog je rekao guverner Rexhepi.
“Makroekonomski okvir za privredni rast “, bila je tema predstavljena od g. Renzo Daviddi, sef Kancelarije Evropske Komisije. Po njegovom misljenu pristup u finansije je jedna od glavnih prepreka za privatni sektor na Kosovu. Kosovo ima ulozen novac oni mogu se videti i od veci bankarski depozita, ali je cena finansiranja je visoka zbog uocenog rizika od strane banaka. Sve prema njegovim recima , poboljsanje stanja regularnih tela bice vazno za proces privatizacije na Kosovu, kao na sektoru energetike tako i na sektoru telekomunikacije. Jedno od glavnih pitanja koje treba resiti je , a posebno u pravcu u kome se krecemo , brza privatizacija , je pitanje regulativnih tela i nacinu kako mogu da intervenisu u njihovu nezavisnost i nacin na koji mogu izazvati konkurenciju. Navodeci korake koje treba preduzeti kako bi imali privredni rast, g.David, rekao je da fiskalna diciplina i mere za povecanje prihoda su kljucni koraci koji se trebaju preduzeti u buduce, ali po njegovim recima , za povecanje prihoda povecace se akciza na duvan, alkohol i gorivo, ovo je jedno od tacaka sporazuma sa MMF-om. “ Stabilno makroekonomsko okruzenje je neophodno za finansiranje i podsticanje ekonomskog rasta, jasno ima uticaj na privlacenje investicija i to nije dovoljno ” rekao je izmedju ostalog u svom govoru g.David.
Dok, g.Sokol Havolli na temu “ Uloga doznaka”, izmedju ostalog je naglasio da ukupni prihod od emigranata u toku ove godine prekoraca iznos od 4 miliardi euro, od kojih , po njemu 28 % su njihova ustedjevina , dok 12 % od ukupnih prihoda oni salju u obliku finasijskih posiljaka za podrsku njihovim porodicama na Kosovu. Prema njemu, posiljke emigranata za 2009 su 505 miliona euro ili 14 % UBP-a na Kosovu . Prema g. Havolli iznos koji salju emigranti ukazuju na ogroman potencijal za ulaganja na Kosovu. Tokom prosle godine doslo je do pada od 5 % posiljaka od emigranata dok u prvom tromesecju ove godine preliminarni podaci govore za blago povecanje od 2 %.
Dok g.Robert Wright je prezentirao temu “Kreditno finansiranje za privatni sektor “.
Prema njemu trziste ukupnog zajma iznosi 1.3 miliarde euro od kojih 73% su krediti za poslovni sektor . Bankarski sektor je 500 miliona euro neiskoriscenih depozita . Wright je rekao da u smislu problematicnih banaka nije samo nekoriscenje ovog novca ali i manji broj firmi koji koriste kredite da bi investirali u svoje poslovanje, sto je ukupno 23.5 % biznesa na Kosovu , ta sifra je i dalje niska u poredjenju sa zemljama u regionu. Prema njemu trgovinski sektor vodi sa skoro 55 % kredita uzeti u bankama . On je upozorio da fokusiranje u izgradnji ekonomije moze imati posledice , ukoliko se izgradjene imovine ne prodaju . Uvek , prema g.Wright , na Kosovu postoji potreba za ostvarivanje novih mogucnosti za izdavanje kredita, narocito u sektoru komunalnih usluga, telekomunikacije , zdravstva, tehnologije, cinjenica da u ovim oblastima rizik moze biti manji i t.d. Medjutim, drugi panelist ove konferencije , direktor Instituta GAP g.Shpend Ahmeti je raspravljao na temu : “Strane investicije direktno kao izvor ekonomskog rasta“. g.Ahmeti izrazio kritiku za reforme u ekonomskom sektoru. Prema njemu u njegovoj zemlji i dalje se suocavaju sa istim problemima i pored ulaganja u mlade Evropljane , kampanje, investicije u imidj Kosova, postoji vrlo malo ulaganja u prave reforme. Prema njemu reforme moze odloziti samo decentralizovano trziste. G.Ahmeti je upozorio da i u toku 2010 moze imati pad stranih investicija. Ṡto se tice banaka je prosledio poruku, trazeci od njih da sto preciznije definisu gde postoji rizik i koje su reforme koje Vlada sprovodi kako bi one mogle da izdaju sto vise kredita. G.Ahmeti izrazio kritike i u procesu privatizacije na Kosovu.
Na kraju prve sesije predstavljen je g.Selim Thaçi , koji je prezentirao na temu:” Sastav fiskalnih paketa i ekonomski rast na Kosovu”. Sve prezentacije stimulisali su interes kod ucesnika , koji nakon raspravljanja na sednici su ukljuceni u strucnom debatu koja je razvijena izmedju panelista i ucesnika ove konferencije. Saradnja izmedju CBK i Medjunarodne Civilne Kancelarije ICO ce se nastaviti i u buduce u organizairanju drugih konferencija .